Ruske vlasti ugasile dnevni list Novaja gazeta

    • Autor, Stiv Rozenberg
    • Funkcija, BBC urednik, Rusija
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 3 min

Poslednje tri decenije Novaja gazeta bila je jedan od najpoznatijih nezavisnih medija u Rusiji.

Sada je primorana da obustavi rad, a za to direktno optužuju ruske vlasti, navodeći da je reč o „ubistvu“ novina.

„Ubili su nas“, piše u saopštenju objavljenom na sajtu lista.

„Novina više nema. Ruske vlasti i ruske službe bezbednosti primorale su redakciju da obustavi rad.“

Novaja gazeta dobila je nalog za iseljenje iz prostorija.

Istovremeno je ugašen i sistem preko kojeg je list primao donacije čitalaca, što je praktično onemogućilo dalje finansiranje publikacije.

Tokom prethodne tri decenije, list je stekao ugled kao jedan od najhrabrijih istraživačkih medija u Rusiji, objavljivao je tekstove o korupciji, kršenju ljudskih prava i zloupotrebama moći državnih zvaničnika i birokrata.

To su teme koje u Rusiji nose značajne rizike za novinare i redakcije koje se njima bave.

List je naveo da je tokom godina ubijeno šest novinara povezanih sa redakcijom zbog „obavljanja profesionalne i građanske dužnosti“.

Među njima je i Ana Politkovska, novinarka koja je 2006. ubijena ispred stana.

U tekstovima, između ostalog, izveštavala je o ratovima u Čečeniji.

U saopštenju o gašenju, Novaja gazeta uputila je oštre kritike ruskim vlastima, tvrdeći da je list postao žrtva „koordinisane akcije“ i za to okrivila „represivni državni aparat“.

„Ljudska prava i slobode u zemlji su uništeni, a njihova odbrana izjednačena je sa krivičnim delom“, navodi se u saopštenju.

„Srušeni su sudovi zajedno sa vladavinom prava. Imati sopstvena uverenja danas se smatra državnom izdajom.“

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, pritisak na nezavisne medije i novinare u Rusiji neprestano raste.

Ubrzo posle početka rata, koji Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“, usvojeni su zakoni usmereni na kažnjavanje neistomišljenika i gušenje kritika rata i vlasti.

Novaja gazeta godinama je bila među glavnim metama takvih mera.

Vlasti su joj ranije oduzele licencu i blokirale pristup sajtu, dok je više novinara i saradnika proglašeno „stranim agentima“, oznakom koju ruske vlasti često koriste protiv kritičara režima.

Početkom godine policija je pretresla redakciju lista.

Iskusni istraživački novinar Oleg Roldugin uhapšen je i optužen za „neovlašćen pristup kompjuterskim informacijama“.

U vezi sa istim slučajem, glavni urednik Sergej Sokolov saslušan je u policiji, a njegov dom pretresen.

Uprkos sve većim pritiscima, list je nastavio da radi u ograničenom obimu.

Neki čitaoci koristili su VPN servise kako bi zaobišli blokadu sajta i pristupili sadržaju, ali su gubitak licence i druga ograničenja zadali težak udarac njegovom opstanku.

Jedan od osnivača Novaje gazete i njen dugogodišnji glavni urednik bio je novinar Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2021. godinu, priznanja koje je dobio za doprinos zaštiti slobode izražavanja kao preduslova demokratije i trajnog mira.

Ni to, međutim, nije sprečilo vlasti da ga 2023. proglase „stranim agentom“.

U redakciji lista već pakuju stvari.

Gašenje Novaje gazete mnogi vide kao kraj jedne ere, ali i još jedan pokazatelj sve autoritarnijeg kursa kojim se Rusija kreće poslednjih godina.

BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk