(Ne)završeni građevinski projekti: Kako se troši budžet Grada Beograda

Autor fotografije, BBC/Dejana Vukadinović
- Autor, Dejana Vukadinović i Teodora Ćurčić
- Funkcija, BBC News na srpskom
- Objavljeno
- Vreme čitanja: 9 min
Kran, narandžasti trougao kao vid upozorenja da su radovi u toku i buka bagera prizori su na koje ćete naići u mnogim delovima Beograda.
Međutim, Studentska lista, pobednica izbora u Srbiji, najavljuje da će preispitati sve ugovore o infrastrukturnim projektima, pogotovo u Beogradu, kojim i dalje vladaju Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije.
Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda, o čijoj će se sudbini odlučivati 23. novembra, u julu je govorio o mnogobrojnim projektima, mahom saobraćajnim, koji bi, kako je tvrdio, trebalo da budu završeni najkasnije do početka 2027.
Mnogi projekti rade se godinama, a opozicija i nevladine organizacije tvrde da su pojedini često preplaćeni i sporni, a drugi nepotrebni.
Umesto rešavanja gorućih problema, poput pristupa kanalizaciji koji pogađa stotine hiljada stanovnika, taj novac odlazi u ruke nekolicine povlašćenih firmi, zaključak je analize „Bela knjiga korupcije u Beogradu 2023. do 2026“, Centra za lokalnu samoupravu (CLS), nevladine organizacije koja istražuje trošenje gradskih i opštinskih sredstava.
Zbog toga Beograd godišnje izgubi oko 145 miliona evra, tvrdi Centar.
Novac se najčešće „izvlači" kroz javne tendere i nabavke, a posao uglavnom dobija nekolicina firmi, ukazala je Vanja Bajović, profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu.
Gde se i kako troši budžet glavnog grada Srbije?
Budžet Beograda za 2026. je oko 202 milijarde dinara, što čini osam odsto republičke kase.
Najviše se puni porezima, pre svega taksama na zarade građana i imovinu.
Grad se i zadužuje kod domaćih i inostranih banaka, a dobija i pomoć iz republičkog budžeta.
Samo u 2026, iz republičkih budžetskih rezervi šest puta je isplaćivana pomoć, pa je tako Beograd ukupno dobio više od 60 miliona evra, pisala je Nova ekonomija.
Tim novcem bi trebalo da se finansiraju saobraćajni i infrastrukturni projekti, ali i završe postojeći, često višegodišnji.
Rekonstrukcija Bulevara patrijarha Pavla, jedne od ključnih saobraćajnih poveznica u Beogradu, u martu je ušla u devetu godinu.
Od sredine 2018, rekonstrukcija i širenje ovog bulevara je stanovnike Beograda koštala najmanje 6,9 milijardi dinara, podaci su sa Portala javnih nabavki i sajta Direkcije za građevinsko zemljište.
Kapitalna investicija je i obnova Kalenić pijace u Beograda, za koju je u 2026. predviđeno oko 1,27 milijardi dinara.
Nešto više, oko 1,7 milijardi dinara, ove godine je namenjeno za dugo obećavanu kanalizaciju na levoj obali Dunava u naselju Krnjača.
'Beograd se nikad nije ovako razvijao': Šapić
Gradske vlasti su u 2026. podigle porez na imovinu za oko 5,5 odsto, a od 1. januara poskupele su i komunalne, pogrebne i usluge održavanje zgrada.
Beograd jeste najzaduženiji, što je i logično jer je najveći, ali novac bi trebalo da se troši za važne i neophodne projekte, ekonomski racionalno i kvalitetno, kaže ekonomista Milojko Arsić.
„Nepotrebno rasipanje dešava se u trenutku kada je budžet Beograda u velikim finansijskim problemima i kada je Međunarodni monetarni fond (MMF) u poslednjoj misiji postavio zahtev da se utvrdi njegovo pravo stanje.
„U vreme kada treba da se štedi kako bi se popravilo finansijsko stanje budžeta glavnog grada, sredstva se rasipaju", kaže za BBC na srpskom.
Šapić je rekao da se Više od 200 miliona evra se odvaja za socijalne usluge, u Beogradu, poput 20.000 dinara pomoći za svakog đaka u septembru.
„Nema kapitalnog projekta koji može da se finansira iz tekućeg novca, niti to radi Srbija, već uzima kredit.
„Nije tačno da se u Beogradu troši više nego što se privređuje", izričit je bio Šapić u aprilu 2026.
Posle parlamentarnih izbora, Šapić je izjavio da su „ugled i finansijsko stanje Grada Beograda daleko od onoga što se predstavlja u javnosti.
„Razne strukture i interesne grupe u društvu... radile na urušavanju ugleda glavnog grada", ali u tome nisu uspele, rekao je Šapić, bez iznošenja dokaza.
Veliki novac se izvlači upravo kroz nabavke javnih komunalnih preduzeća, tvrdi Nikola Jovanović iz CLS-a.
„Samo jedna nabavka Infostana zanimljivog naziva 'hiperkonvergentno rešenje za produkciono okruženje' je 300 miliona dinara.
„Pogledajte koliko Beogradske elektrane daju svake tri godine za izradu sajta - u ovoj će platiti 30 miliona dinara za izradu novog", tvrdi.
Dostupni podaci potvrđuju Jovanovićeve reči, ali javna nabavka još nije raspisana.
Do objavljivanja teksta, iz Beogradskih elektrana za BBC nisu odgovorili da li je reč o novom sajtu ili menjaju izgled dosadašnjeg.
Bulevar patrijarha Pavla: 'Zidanje beogradskog Skadra'
Izgradnja poveznice od Novog Beograda do opštine Rakovica, duga oko tri kilometra, traje skoro deceniju, a asfalt još nije povezao Most na Adi i naselje Vidikovac.
Još u martu 2018, zvaničnici su najavljivali da će za godinu i po dana put od Novog Beograda do Rakovice biti značajno skraćen, ali od toga do danas nema ništa.
„Počinje ostvarenje velikog projekta, za koji su bile potrebne godine kako bi se rešila imovinska pitanja i stvorili preduslovi za radove", rekao je Goran Vesić, tadašnji gradski menadžer.
Prva faza je podrazumevala izmeštanje toka Topčiderske reke i izgradnju novog mosta.
Kada se prostor oslobodio posle godinu dana, Direkcija za građevinsko zemljište je raspisala tender za izgradnju saobraćajnice.
Posao vredan 1,38 milijardi dinara (s PDV-om) pripao je konzorcijumu kog predvodi „Energoprojekt niskogradnja".
Energoprojekt je jedna od najznačajnijih firmi bivše Jugoslavije koja je realizovala mnoge građevinske projekte u svetu, najviše u Africi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Deonicu dugu 1,7 kilometara, ova kompanija je sa partnerskim firmama trebalo da završi do proleća 2021.
Mašine na terenu je zaustavila pandemija korona virusa koja je izbila godinu dana ranije i dat je novi rok - proleće 2022.
Međutim, Bauvezen (Bauwesen), jedna od partnerskih firmi Energoprojekta na ovom poslu, upala je u stečaj i sve je zaustavljeno.
Osim deonice puta, trebalo je da bude završena i tramvajska pruga sa dva koloseka.
BBC novinarka je obišla radove u tom bulevaru krajem jula 2026. i videla da je saobraćajnica asfaltirana, ali da još nisu završeni trotoari, niti je pušten tramvajski saobraćaj.
Do objavljivanja teksta, iz Energoprojekta nisu odgovorili na pitanja zašto su kasnili radovi.
„Često se biraju male firme nedorasle realizaciji takvih projekata, a bliske su vladajućim strukturama.
„Na terenu je mali broj radnika i onda je realizacija vrlo spora", kaže ekonomista Arsić.

Autor fotografije, BBC/Dejana Vukadinović
Usledili su novi problemi oko ugovaranja druge deonice, duge manje od dva kilometra.
Zbog kašnjenja je povećana i cena radova, a nova procenjena vrednost posla bila je 2,73 milijarde dinara.
„Kada sam došao na mesto gradonačelnika (2022) već je krenula kriza, rat u Ukrajini i dramatično su skočile cene građevinskog materijala.
„Izvođač radova tada nije hteo da radi za taj novac", rekao je Šapić ranije za BBC na srpskom.
Tenderi su potom nekoliko puta ponavljani, obarani i odlagani zbog žalbi Republičkoj komisiji za zaštitu prava ponuđača.
Na kraju je Grad Beograd morao da nadoknadi troškove nekim ponuđačima, a procenjeni su na skoro 1,3 miliona dinara, pisala je Nova ekonomija.
Posao izgradnje te deonice pripao je kasnije firmi Ras inženjering, koja je od 2021. do 2026. na 35 javnih nabavki, uglavnom sa partnerima, dobila poslove vredne 13,2 milijarde dinara sa porezom, podaci su sa portala Javnih nabavki i Direkcije za građevinsko zemljište.
„Onog momenta kada smo dobili izvođača, radovi nisu mnogo kasnili - možda dva meseca", tvrdi Šapić i najavljuje da će sve biti gotovo do kraja 2026. ili početkom 2027.
Ovaj projekat jeste važan jer je tu veliki intenzitet saobraćaja, ali je problem što radovi traju duže od predviđenog, a time rastu i troškovi, kaže Arsić.
„Često se dešava da je i kvalitet radova loš i da su već posle godinu dana potrebne popravke, što znači da treba izdvojiti dodatna sredstva", ukazuje.
Ne primenjuju ili se na razne načine izbegavaju neke uobičajene, zakonski propisane procedure koje bi smanjile ove rizike u poslovima, upozorava on.
Koliko vredi obnova Kalenić pijace?
Kalenić pijaca, jedna od najstarijih u Beogradu 2026. slavi 100. rođendan, nekoliko puta je rekonstruisana.
Obnova pijace u centralnoj opštini Vračar gde živi oko 55.000 stanovnika, najavljena je još 2024, sa početkom radova u 2025.
Grad je za obnovu u budžetu za 2026. namenio oko 1,27 milijardi dinara (oko 10,8 miliona evra), a označena je kao kapitalni investicioni projekat.
Osim što je po izboru Fajnenšel tajmsa 2024. izabrana za jednu od najboljih pijaca u svetu, mogla bi da postane i jedna od najskupljih u Evropi - po novcu planiranom za rekonstrukciju, rekli su iz Centra za lokalnu samoupravu (CLS).
„Koštaće građane Beograda minimum 24 miliona evra, a suštinski neće doneti ništa kvalitativno novo.
Prvobitni predlog rekonstrukcije predviđao je dva podzemna nivoa - magacin i garažu, „ali se od toga odustalo, a cena obnove je ostala ista", kaže Nikola Jovanović, direktor CLS.
Za obnovu jedne pijace će se izdvojiti više novca nego što je budžetom za 2026. opredeljeno za regionalni vodovod Makiš–Mladenovac, ukazuje on.
Gradska uprava nije odgovorila BBC-ju na osnovu čega je procenjena ova suma za obnovu pijace.
Preduzeće „Jadran" se jedino javilo na tender, sa ponudom gotovo identičnom procenjenoj vrednosti posla, ali je ponuda odbačena.
„Ova firma redovno dobija velike poslove u Beogradu", tvrdi Jovanović.
„Jadran" je u vlasništvu Beograđanina Nikole Malbaše, do juna 2023. zastupnika vaterpolo kluba Novi Beograd čiji je jedan od osnivača gradonačelnik Šapić.
Od 230 tendera, firma Jadran je, nekada sama, a nekad sa partnerima, u poslednjih šest godina dobila poslove vredne skoro 65 milijardi dinara sa porezom, podaci su portala javnih nabavki i Direkcije za građevinsko zemljište.
Među značajnijim projektima je izvođenje radova na izgradnji zgrade Autobuske stanice u Bloku 42 u Novom Beogradu, procenjena na 57 miliona evra.
„Potrebna je studija opravdanosti, kao i javna rasprava kako bi stručnjaci procenili da li je ta suma opravdana.
„Ovako imamo osećaj da je velika cena i verovatno jeste, ali nemamo potrebne informacije, a trebalo bi da se finansira iz budžeta grada - bilo kreditima ili iz redovnih poreskih prihoda", kaže Arsić.
Mnogi projekti se rade, ali nisu svi prioritetni, ukazuje.
Parkova sve manje, a čuvara sve više
O zelenim površinama u Beogradu brinu dve firme.
Uz Javno-komunalno preduzeće „Zelenilo Beograd“ o održavanju parkova u 10 gradskih opština, od 2022. zadužen je i „Beogradski park“.
Ova kompanija se uglavnom finansira iz gradskog budžeta i ima 20 radnika, a najviše novca izdvaja se za plate, nadoknade i proizvodne usluge, piše u izveštaju iz 2025.
„Zelenilo Beograd" ima širi opus, a „Beogradski park" treba da se bavi parkovima i specifičnim poslovima, ali nije ispunilo očekivanja, priznaje Šapić.
„Rade oni, nije da ne rade, uradili su neke projekte, videćemo da li ima smisla da postoje u budućnosti", kaže za BBC na srpskom.
Krug
Pored novih naselja, poput luksuznog Beograda na vodi, u glavnom gradu se poslednjih godina prerađuju trotoari, kolovozi i trgovi.
Neki i po nekoliko puta.
Obnavljaju se i pojedine škole, izgrađena su i obdaništa.
U međuvremenu je izmeštena Železnička stanica, ali i glavna Autobuska.
Završeno je i uklanjanje kompletne konstrukcije Starog savskog mosta, uprkos protestima nekih udruženja građana, i sada se gradi novi.
Beograd je dobio i nekoliko spomenika i skulptura, ali se još čeka na dugo najavljivani metro.
I dok se radovi pojedinih projekata vrte u krug, Šapić je najavio da će grad do kraja 2026. dobiti još 13 kružnih tokova.
Grafike: Teodora Ćurčić, BBC novinarka
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk


























